Preuzmite našu aplikaciju Rendić za poseban doživljaj kulturnog đira kroz grad Supetar:
Imati u svom gradu Ivana Rendića zaista je pravo bogatstvo. Naime, Ivan Rendić, nestor hrvatskog kiparstva, rođen je 27. kolovoza 1849. godine, igrom slučaja u Imotskom, gdje mu je otac obavljao povremene zidarske poslove. No, već s tri mjeseca dolazi u Supetar s majkom Lukricom Gospodnetić, rodom iz Dola, i ocem Petrom Rendićem Anđelovićem iz Supetra. Stoga s punim pravom Supetar smatra svojim zavičajnim mjestom.
Za Rendića s pravom možemo reći kako je utro put Rosandiću, Kršiniću pa čak i Meštroviću. O veličini samog Rendića dovoljno govori poznata rečenica Ivana Meštrovića koja glasi: „Zar može i smije netko podcjenjivati napore jednog Ivana Rendića koji je je stekao velike zasluge za stvaranje naše kiparske umjetnosti? Naša je kiparska umjetnost nakon Rendića znatno prokročila naprijed, ali je Rendić ipak obavio pionirski posao i potakao žeđu za kiparstvom. Kao što ni velike književnosti ne nastaju preko noći, jer najprije trebaju doći generacije, koje će stvarati književni jezik i krčiti šikare, isto tako ne smijemo poricati zasluge prvih pionira naše likovne umjetnosti, to više što su oni radili čak i u težim prilikama nego današnji umjetnici.“
—Ivan Meštrović o Ivanu Rendiću, 1939. godine (Duško Kečkemet, Ivan Rendić—Život i djelo, Supetar: Skupština Općine Brač, 1969., iz predgovora)
Kako je rekao Meštrović davne 1939. godine, trebalo je proći određeno vrijeme kako bi Hrvatska, a samim tim i Supetar postali ponosni na važnost lika i djela Ivana Rendića. U čast Rendiću i njegovoj veličini, Turistička zajednica Grada Supetra u suradnji s Narodnom knjižnicom Supetar osmislila je i označila tematsku stazu koja nosi naziv „KULTURNI ĐIR S RENDIĆEM“, a kojom su označene važne točke Rendićevog života. Šetnja je to povijesnom jezgrom Grada Supetra u društvu ovog velikana hrvatske kulture i umjetnosti osebujnog karaktera, velikog hedoniste, čovjeka prepunog originalnih ideja i velikog smisla za humor.
Staza započinje ispred spomenika Ivana Rendića kojeg je u njegovu čast izradio Mirko Ostoja. Spomenik se nalazi u dnu supetarske potkove, u glavnom supetarskom parku u sjeni prekrasnih palmi. Nije ovo mjesto spomenika slučajno—odavde je sam Rendić za svog života promatrao svakodnevna zbivanja u njegovom Supetru.
Šetnjom kroz ulicu koja nosi njegovo ime dolazimo do kuće u kojoj provodi svoje djetinjstvo, a na pročelju se nalazi njegov prvi rad, reljef iz 1864. g. kojeg je izradio sa samo 15 godina.
U neposrednoj blizini Rendićeve kuće nalazi se predio Vrdolca koji je uz Glavicu i Varoš „žila kucavica našeg Grada“. To su predjeli odakle je i započeo život Supetra. Povijest grada seže u daleko doba rimske uprave, što dokazuju sarkofazi i villa rustica koja se nalazi neposredno uz današnje groblje, pa sve do starokršćanskog doba, čemu svjedoči mozaik iz 6 st. smješten uz današnju crkvu. Nakon toga, život u gradu se gasi i ponovno se rađa nekoliko stoljeća kasnije, i to baš u Glavici, Vrdolcima i Varošu, odakle se život polako spušta prema moru. Tako već u 19. stoljeću Supetar postaje bračka prijestolnica, a u njemu 1900. godine živi 1829 stanovnika. Vrdolca su, stoga, imala značajnu ulogu u Rendićevom djetinjstvu jer je to bilo mjesto na kojem se družio s prijateljima te stvarao svoje prve šale i anegdote.
Samo pedesetak metara prema zapadu, ugodnom šetnjom dolazimo do gustirni. Gustirne su bunari u kojima se akumulirala kišnica s obližnjeg pjovera. One su imale veliku važnost u Rendićevom odrastanju iz dva razloga. Brač je bio otok bez vode, te je ovaj način sakupljanja vode bio vrelo života ovoga grada; istovremeno, to je bilo mjesto na kojem su se okupljale supetarske žene, mjesto na kojem su se doznavale sve gradske čakule i tajne, prala roba i posuđe te „kalavala“ voda koja se potom koristila za svakodnevni život Supetra.
Društevni život Supetra u to vrijeme zasigurno su bile baš gustirne na koje su dolazili i Vrdolčani, Glavičani i Varošani, stoga su između ovih predjela postojali putevi.
Ukoliko nastavite šetnju prema zapadu, otkrit ćete prekrasnu ulicu koja nosi ime Ignjata Joba, velikana hrvatskog slikarstva. U ovoj je dalmatinskoj kali on živio i radio, a veći je dio svog slikarskog opusa (1828.–1935.) stvorio baš u Supetru. Job je bio očaran mediteranskim krajolikom, supetarskim i bračkim motivima nastalim u posebnom ekspresionističkom koloritu. Joba i Rendića povezivala je umjetnost i kultura, a obojica su uz Ujevića, Rosandića, Mišu i Vojnovića bili česti gosti u gostionici Kod šjor File u kojoj su dobivali ideje za svoja djela.
U neposrednoj blizini kuće Ignjata Joba, u istoimenoj ulici, nalazi i se galerija Ivan Rendić u kojoj se čuvaju Rendićeve umjetnine, skulpture, reljefi i nacrti. Galerija u svom opusu ima 18 skulptura te 50 originalnih nacrta, crteža i fotografija iz života umjetnika. Kako i doliči ovom mjestu, ono je danas centar društvenog i kulturnog života Grada Supetra i mjesto na kojem se održavaju koncerti, predstavljanja knjiga, predavanja i izložbe.
Park ispred galerije krasi predivna alegorijska skulptura Um, djelo Ivana Rendića iz 1886. godine. Original ove skulpture u mramoru nalazi se u palači Lyod u Trstu, dok je brončani odljev trajna oda velikoj umjetničkoj vrijednosti ovog kipara.
Kako je život Supetra započeo već 1900. godine, razumljivo je da je mjesto imalo potrebu za osnivanjem Društva za gradnju kupališta i poljepšavanje varoši Supetra, osnovanog 1909. godine. Na molbu društva, Rendić izrađuje nacrt po kojem se podiže prvo javno kupalište na cijelom otoku, nazvano Banj. Kupalište je moglo ugostiti 150 kupača, a bilo je podijeljeno na muški i ženski dio. Njegova specifičnost je ta što je isti koncept kupališta sa svlačionicama bio sagrađen u Opatiji (kupalište Angiolina), Šibeniku (kupalište Jadrija) i u gradu Hvaru (kupalište Bonj). Prisutnost ovako organiziranog kupališta u Supetru dokazuje da je grad već tada bio uključen u sva turistička zbivanja i trendove.
Kraj svakog života zasigurno je groblje. Tako ova tematska staza svoj kraj ima baš na supetarskom groblju koje obiluje prekrasnim Rendićevim spomenicima. Šetnjom kroz groblje upoznat ćete se s 12 spomenika izrađenih u kamenu, materijalu kojeg je kipar najviše koristio u svom radu, odajući mu počast oblikujući ga i stvarajući spomenike koje nam je ostavio u trajnom vlasništvu. Vrhunac i kraj cijele tematske staze posljednje je počivalište Ivana Rendića. Skromni kameni grob prije nekoliko godina obogaćen je postolama, bagulinom i poznatom Rendićevom rečenicom: „Gdje je Rendić?“, redom djela Supetranina Đanija Martinića. Ivan Rendić umro je 29. lipnja 1932. godine, upravo na dan kada Grad Supetar slavi blagdan Sv. Petra i Pavla te Dan Grada. Njegovom smrću baš na ovaj datum, Rendić ne dozvoljava da se na njega ikada zaboravi.
Veliki umjetnik, hedonist, šaljivđija, zaljubljenik u karnevale, sve njegove angdote i radovi ostat će tako trajno utkani u žile svih Supetrana, ali i posjetitelja koji će proći ovu tematsku stazu.
Godine 2023. Turistička zajednica Grada Supetra ovoj je stazi dala dodatnu vrijednost digitalizirajući ju u cijelosti. Nakon što korisnik preuzme aplikaciju koja radi u online i offline verziji na pet jezika, započinje njegova digitalna tura Supetrom koja ga „tjera“ da istu prođe pješke. Označene točke na stazi automatski se pojavljuju korisniku na zaslonu uređaja (mobitela, tableta ili drugoga), zajedno s njihovim opisima i fotografijama. Korisnik prolazi cijelu stazu u stvarnom vremenu sve do supetarskog groblja na kojem ga glavom, stasom i glasom dočekuje sam Rendić. Naime, koristeći AR (proširenu stvarnost) na zaslonu uređaja pojavljuje se Ivan Rendić koji korisnika upućuje da prošeta supetarskim grobljem, da bi „krešendo“ šetnje bio na posljednjem počivalištu kipara, gdje se još jednom pojavljuje Rendić sa svojom poznatom rečenicom: „Gdje je Rendić?“.
Vama ne prostaje ništa drugo nego provesti jedan dan u „Điru s Rendićem“!